Odmrzavanje MAP-a velika stepenica za BiH

SAHARTV - Pitanje vojne solidarnosti i zaštite koju Sjevernoatlanski savez (NATO) garantira svakoj svojoj članici koja se osjeti ugroženom ponovo je aktuelizirano nedavno, nakon što je NATO zakazao hitnu sjednicu po zahtjevu Vlade Turske, a u kontekstu sirijske krize.

S tim u vezi, a naročito zbog mnogih političkih događaja koji uzrokuju nestabilnost u BiH, te povremeno prizivaju čak i mogućnost oružanih sukoba, samo po sebi kontinuirano se nameće pitanje dugoročne stabilnosti i mira u regiji od onoga trenutka kada BiH postane punopravna članica NATO-a.

Koliko god je pitanje članstva u NATO realnije i izvjesnije od samog puta BiH u EU, za jedan takav "korak od sedam milja" država mora ispuniti neophodne vojne, ali i političke uslove.

Vrijedi podsjetiti, nakon što je BiH dugo bila u statusu i programu Partnerstva za mir (PFP), prvi i osnovni kriterij na putu u NATO je aktiviranje (odmrzavanje) Akcionog plana za članstvo (MAP), što je, izvjesno, posljednja velika stepenica prema samom članstvu.

A da bi MAP bio aktiviran, neophodno je završiti proces knjiženja perspektivne vojne imovine, nastaviti angažman u vojnim mirovnim misijama u svijetu, ali i završiti proces rješavanja viška oružja i municije.

Međutim, niko od bh. zvaničnika u ovom trenutku se ne osuđuje prognozirati kada bi MAP mogao da bude aktiviran, odnosno, kada bi BiH mogla postati punopravna članica NATO-a.

Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH, kaže da se krajem septembra svake godine donose odluke po ovom osnovu, ali i podsjeća da je BiH već dobila MAP.

"On je, međutim, zamrznut dok se ne ispune uvjeti. A može se aktivirati u svakom trenutku, čak i na telefonskoj sjednici, i tu ne treba posebno zasjedanje", naglašava Pendešova.

Navodi da za Ministarstvo odbrane uknjižbu vojne imovine vodi Pravobranilaštvo BiH te da je po osnovu aktiviranja MAP-a optimista.

"Koliko god NATO treba našoj zemlji, toliko i BiH treba NATO-u, s obzirom na naš geostrateški položaj. No, nakon aktiviranja MAP-a slijedi politički dio, ostale reforme i harmonizacija propisa", ističe ona.

Šemsudin Mehmedović, član Zajedničke komisije parlamenta BiH za odbranu i sigurnost, zaključuje da BiH u težnji da ispuni uslov za MAP ima unutarnji politički problem.

"Zbog umiješanosti Rusije preko Srbije i RS stiče se dojam izostanka političkog jedinstva po pitanju članstva u NATO. No, i kad se sve ispuni čeka se politička odluka Alijanse, jer je takva procedura. Sve zavisi od političkih prilika, kako u zemlji, tako i u sastavu članica NATO-a", navodi Mehmedović.

Prema mišljenju Miloša Šolaje, direktora Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, NATO bi u pogledu BiH mogao da snizi kriterije i standarde.

"Ali i takvi su još nedovoljni da BiH prime kao članicu, pogotovo što RS ima dobre odnose s Rusijom. Moguće je da se BiH malo progleda kroz prste u vezi s aktiviranjem MAP-a", smatra Šolaja.

U tom slučaju, navodi on, BiH bi otpočela s ispunjavanjem reformi u pravcu NATO-a, no nikada nema garancija kada će se neka država pridružiti.

"Tu nema nikakvog pravila, NATO poziva državu, on šalje pozivnicu. I to može trajati vrlo kratko, ali i jako, jako dugo", zaključuje Šolaja.



(NN)