Novi razdor unutar EU oko izlaska Grčke iz eurozone

SAHARTV - Nastavak krize u Grčkoj i politike Evropske unije prema ovom velikom prolemu Starog kontineneta doveli su do stvaranja novog razdora unutar EU.

Ovoga puta, problem nije u provedbi grčkih prijetnji da će napustiti eurozonu, nego je zbog zahtjeva jedne od članice eurozone - Češke Republike - koja je tražila izlazak Grčke iz eurogrupe. Češka Republika je saopštila svoje uvjete za ulazak u eurozonu a jedan od tih uvjeta je izlazak Grčke iz ove zone. Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman je rekao da njegova zemljaneće razmišljati o ulasku u eurozonu sve dok je Grčka njena članica. On je rekao: "Sve dok Grčka bude članicom eurozone i sve dok evropski državljani, među kojima su i stanovnici Češke Republike budu ispaštali zbog grčkog duga i sve dok oni svojim porezom budu otplaćivali grčki dug, Prag će tražiti moratorij na svoj zahtjev o članstvu u eurozoni." Ministar finansija Češke Republike Andrej Babiš je podržao stav predsjednika svoje zemlje i rekao da će biti protivnik članstvu svoje zemlje u eurozoni sve dok je on ministar finansija i sve dok Grčka bude članica eurozone. On je dodao: "U navedenim uvjetima članstvo u eurozoni može biti negativno i razarajuće po Češku Republiku." Ministar Babiš je rekao da s osim slučaja sa grčkom finansijskom i ekonomskom krizom, povodom članstva Češke Republike u eurozonu mora provesti i referendum na kojem će stanovnici ove zemlje dati svoj stav. U navedenim uvjetima stiče se utisak da je tema Grčkog odlaska iz eurozone, posebno nakon prijetnji grčkih zvaničnika da će napustiti eurozonu koje su se smatrale asom u rukavu grčkih državnika i činjenice da je ova prijetnja stvorila veliku zabrinutost i strah među čelnicima evropskih zemalja, sada pretvorena u veliki problem za grčke državne zvaničnike. Drugim riječima, pojedini čelnici eurozone su postali pravi pesimisti kada je u pitanju trenutno stanje unutar eurozone i negativne uloge Atine u cijelom slučaju, zbog čega je sada ostanak Grčke unutar eurozone postalo sinonimom za nastavak nestabilnosti i haosa unutar eurozone. Ova činjenica je postala toliko očigledna da evropski kandidati za ulazak u eurozonu smatraju da će njihovo članstvo unutar eurozone, u vrijeme dok je Grčka unutar ovog ekskluzivnog kluba evropskih zemalja, biti na njihovu štetu. Drugim riječima, stiče se utisak da će ipak sudbonosni stav o cijelom ovom slučaju biti na plećima njemačke administracije kao najveće ekonomske ekonomije i da će Berlin odlučiti da li će Grčka ostati ili otići iz eurozone. Iako su ranije njemački zvaničnici bili žestoki zagovornici odbijanja odlaska Grčle iz eurozone ipak se mogu promijeniti određene promjene zvaničnog Berlina oko cijelog ovog pitanja ostanka ili odlaska Grčke iz eurozone. Tako je njemački zvaničnik na sjednici ministara eurozone 11. jula rekao da Grčka nije predočila odgovarajući prijedlog reformi i da je Ministarstvo finansija Njemačke saopštilo da Grčka ne može biti dobar uzor za dobijanje nove finansijske pomoći u naredne 3 godine. Njemačko ministarstvo finansija je zatražilo od zvanične Atine da predstavi bolji prijedlog koraka ili će u suprotnom na 5 godina biti zamrznuto njeno članstvo u eurozoni. Čelnici eurozone su nakon što su uspjeli nametnuti svoje stavove oko potrebnih reformi unutar Grčke, među kojima su i velike mjere štednje, eurozona je predstavila jednkratnu finansijsku pomoć grčkim vlastima u visini od 86 milijardi eura, tako da je zatvoren dosije odlaska Grčke iz eurozone. Ali sada, direktnim uvjetovanjem Češke Republike da Grčka napusti eurozonu, navedena tema se opet pretvorila u top-temu na Starom kontinentu, dok se unutar i izvan Evropske unije već sada pojavilo veliki broj pobornika i protivnika ove teze.