Ako cijene nafte ne poskupe, Saudijska Arabija je pred kolapsom

SAHARTV - Američka televizija NBC je u izvještaju o smanjenju cijena nafte i njegovom utjecaju na ekonomiju Saudijske Arabije istakao da ako cijena ostane na razini 40 dolara, Saudijska Arabija će do 2017. godine izgubiti sve svoje novčane rezerve.

28. august 2018. je dan kada će Saudijska Arabija doživjeti kolaps ako cijene nafte ostanu na sadašnjem nivou. Ako cijena barela nafte ostane 40 dolara, američki saveznik na Bliskom istoku će potrošiti sve svoje novčane zalihe. Saudijski prvaci insistiraju na tome da im je kraljevstvo dobro zaštićeno od naftnog šoka. No, troše se velike rezerve stranih valuta. Ekonomisti predviđaju da će, ako ne promijene smjer, u dvije godine potrošiti 500 milijardi dolara. Prije tri godine Međunarodna agencija za energiju procijenila je da će nova, revolucionarna proizvodnja nafte pretvoriti Sjedinjene Države do 2017. u vodeću svjetsku energetsku velesilu i nepovratno promijeniti odnose na tržištu crnoga zlata kojim desetljećima vlada Saudijska Arabija. Kompleksna američka tehnologija činila se superiorna tradicionalnom crpenju nafte iz bušotina – ekološki prihvatljivija, ekonomski ekspanzivna, jer stvara velike profite i otvara brojna radna mjesta, te s gledišta nacionalne energetske sigurnosti najpogodnija jer omogućava neovisnost o nafti iz arapskih zemalja. No ta se predviđanja Međunarodne agencije za energiju nisu potpuno ostvarila. U najnovijem izvještaju IAE konstatira da se vađenje nafte iz škriljevca smanjilo 60 posto. Razlog je u novoj, prilagođenoj strategiji Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), prije svega Saudijske Arabije, koja njome dominira. Suprotno dosadašnjem načinu, da smanjenjem proizvodnje održavaju ili povisuju cijenu na tržištu, Saudijci su zimus odlučili povećati proizvodnju nafte na 10,3 miliona barela na dan, čime su joj srušili cijenu na međunarodnom tržištu za 40 posto, na 67 dolara po barelu. Tako su jeftinim crnim zlatom poništili prednosti američkih proizvođača jer je proizvodnja nafte iz škriljevca postala preskupa. Saudijska Arabija time je zadržala globalni primat kao najveći izvoznik sirove nafte, no u Rijadu ne likuju. Dobivena je bitka, ali ne i rat. Drastični pad cijene crnoga zlata za saudijsku ekonomiju, dugoročno gledano, nije dobar znak. Čini se da i u moćnom arapskom kraljevstvu i energetskom carstvu, malo-pomalo, postaju svjesni da je era fosilnih goriva pri kraju, koliko god se trudili da je produže. Ako niske cijene nafte opterećuju ekonomiju Saudijske Arabije, to se trenutno ne vidi. U Rijadu deseci dizalica vise nad Finansijskom četvrti kralja Abdulaha, što je odgovor kraljevstva na luku Canary Wharf u Londonu koja ima oko 60 svjetlucavih tornjeva i svoju vlastitu jednošinsku željeznicu. Na drugom kraju grada imigranti crnče gradeći nova stambena naselja koja bi trebala popuniti akutni nedostatak prostora za stanovanje u toj zemlji. U međuvremenu se iskopavaju trase za novi sistem podzemne željeznice. Velika je to transformacija za mjesto koje je nastalo kao stanica od blatne cigle uz pustinjski trgovački put. Njegovi neboderi odjeveni u staklo, novoosnovani univerziteti, hoteli s pet zvjezdica i podružnice zapadnjačkih robnih kuća poput Harvey Nicholsa pretvaraju Rijad iz otrcanog grada u blještavi simbol kraljevskog naftnog bogatstva. No, ispod te napredne površine kipe nevolje. Od prošlog juna Saudijska Arabija pokušava doskočiti dramatičnom padu cijena sirove nafte. Usprkos nedavnom oporavku međunarodnog brenta na oko 67 američkih dolara po barelu, cijena nafte je više od 40 posto niža nego prošlog ljeta. Dosad je utjecaj na 5,7 miliona stanovnika Rijada bio tek prigušen. “Za mene posao ide kao i dosad”, kaže Abdulah Muhamed el-Amri, medijski poduzetnik. “No, iako ih sad ne osjećamo, niže cijene nafte će sigurno utjecati na širu ekonomiju.” Jedino je rješenje, kaže, da Saudijska Arabija pronađe druge grane privrede osim izvoza nafte koji još znači 43 posto bruto domaćeg proizvoda. Ironično je da je i sama Saudijska Arabija odigrala ulogu u smanjenju cijena. Brent je snižen zbog velikog viška koji je stvorila naglo povećana proizvodnja američke nafte iz škriljevca. No, i to je stalo prošlog oktobra nakon što je OPEC, kartel proizvođača u kojem dominiraju Saudijci, odlučio uravnotežiti proizvodnju a ne smanjiti cijene na održive. Rijad je jasno naznačio da je radije spreman izdržati razdoblje jeftine sirove nafte nego odreći se tržišnog udjela. Usprkos tom hrabrom potezu, pad cijena je snažna fiskalna glavobolja saudijskoj kraljevskoj obitelji. Najveći svjetski izvoznik nafte, Saudijska Arabija ranjivija je na niske cijene nafte nego drugi proizvođači koji imaju raznovrsniju ekonomiju: u posljednjih nekoliko godina prihodi od nafte iznosili su više od 90 posto državnog prihoda. Štaviše, ekonomsko zdravlje zemlje ovisi o visokim cijenama sirove nafte. Prema izvještaju Halida el-Sveilema iz centra Belfer, razina na kojoj Saudijci ne gube, ali i ne zarađuju – cijena nafte koja je potrebna da uravnoteži budžet svake godine – vrlo brzo raste, od 68 dolara 2012. godine, do između 95 i 106 dolara ove godine. A s obzirom na to da se nafta sad prodaje znatno ispod te razine, zabrinjavajuće je kako će to utjecati na rijadski budžet. Saudijski dužnosnici inzistiraju na tome da je Kraljevstvo dobro zaštićeno od naftnog šoka. No, troše se velike rezerve stranih valuta, što je sredinom 2014. godine kulminiralo na oko 800 milijardi dolara. Rezerve su pale za 36 milijardi dolara samo u martu i aprilu. Ekonomisti predviđaju da će, ako ne promijene smjer, u dvije godine potrošiti 500 milijardi dolara. Šstomjesečna vojna kampanja protiv pokreta Ensarullah u Jemenu također je na Rijad nametnula rastuće fiskalno opterećenje. Rezultat toga je da budžet Saudijske Arabije za 2016. predviđa deficit od 40 milijardi dolara; a to bi moglo biti i više ako cijena nafte ostane niska. Velikodušnost države popravio je novi kralj, Salman bin Abdulaziz el-Saud, kad je okrunjen u januaru i ubrzo najavio bonus isplate za javne službenike a poslije i vojsku – što je veliki rashod za zemlju u kojoj je trećina poslova u javnom sektoru. “Ljudi sad ne osjećaju pad cijena nafte, ali postavljaju pitanja o tome što se događa s budžetom”, kaže Aldo Flores-Quiroga, generalni sekretar Međunarodnog energetskog foruma sa sjedištem u Rijadu. Ipak, pad cijena nije utjecao na ambiciozne planove Rijada. Ibrahim el-Asaf, saudijski ministar finansija, priznao je na konferenciji o kapitalu da su niske cijene “izazov zemljama izvoznicama” i da će vlada morati “racionalizirati” potrošnju. No, insistirao je na tome da je finansijska pozicija zemlje “vrlo jaka” i da će nastaviti s gotovo 2600 projekata u vrijednosti od 50 milijardi dolara na koje se lani obavezala. S druge strane, ponegdje se pojavljuju znakovi usporavanja. Kompanije koje ovise o poslovima s državom predviđaju niže prihode ove godine, dok naftni sektor već osjeća učinke. “Saudi Aramco (u vlasništvu države) i druge vladine agencije ne odobravaju sve projekte”, kaže jedan zapadni diplomat u glavnom gradu Saudijske Arabije. “I premda glavni projekti i dalje napreduju, druge će zaustaviti ili ih odgoditi na neodređeno vrijeme.” Analitičari kažu da to uključuje i planove za bušenje u dubokim vodama Crvenog mora. U međuvremenu, deseci stranih kompanija, koje je Saudi Aramco angažirao da izgrade mnogo sportskih stadiona, čekaju kod kuće znak za početak tih odgođenih projekata.


Usporavanje je potaklo strahove da će se smanjiti mogućnost zapošljavanja u sve većoj vojsci mladih te Kraljevine. “Studenti već govore kako je Aramco zaustavio zapošljavanje u nekim svojim odjelima, a Schlumberger (lokalni ogranak međunarodne grupe na naftu i usluge) otpustio neke od nedavno zaposlenih tek diplomiranih zaposlenika”, rekao je jedan od profesora iz istočne provincije gdje se nalazi većina naftne industrije. “Tako da raste zabrinutost oko negativnog učinka na zapošljavanje.” Promjene koje je uveo kralj Salman imaju namjeru pomoći u problematičnom okruženju nižih cijena nafte. Kao dio većih izmjena, kralj je početkom godine imenovao svog sina, princa Muhameda bin Salman el-Sauda, direktorom savjeta za ekonomska i razvojna pitanja koji ima zadatak poboljšati koordinaciju između ministarstava, kao i provesti ekonomske reforme. Princ Muhamed ima tek 30 godina, međutim ostavio je dobar dojam na zapadne dužnosnike koji kažu da se doima u potpunosti svjestan potrebe da se poveća stopa zaposlenosti i ekonomija diverzificira dalje od nafte. No, princ tek treba odrediti svoju viziju i način postizanja tog cilja. Zasad se poslovanje u Finansijskoj četvrti kralja Abdulaha nastavlja kao i obično, a većina drugih megaprojekata u Rijadu ide dalje. “Kad prizemlje dizalice, onda ćemo znati da je zaista loše”, kaže John Sfakianakis, direktor Ashmore Groupe iz Rijada. “Dotad Saudijci ... ne osjećaju nevolje.”


Ako na svijetu postoji nešto što se može nazvati strateška sirovina, onda je to nafta. Zbog tog "crnog zlata" vode se ratovi, ruše vlade. Cijena tog goriva svjetske ekonomije može da uspori ili ubrza konjukture. U principu, cijena nafte veoma je osjetljiva na sve vrste poremećaja. To što je dugo smatrano maltene zakonom prirode, čini se da trenutno ne funkcioniše. Cijena nafte posljednjih mjeseci pala je za više od 20 odsto - uprkos teškim krizama u nekim zemljama koje spadaju u veće proizvođače. Izvještaj ruskog Instituta za strateške studije RIP dolazi do sljedećeg zaključka: trenutni pad cijena nafte plod je sporazuma između SAD i Saudijske Arabije. I zaista, Saudijska Arabija do sada nije pokazala nikakvu namjeru da stabilizuje cijene nafte tako što bi, kao što je to uobičajeno - smanjila proizvodnju. Naprotiv, u septembru ju je čak malo i povećala. Istovremeno, Saudijska Arabija je odbila zahtjev Venecuele za održavanjem vanrednog sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte. Saudijska Arabija, doduše, takođe "pati" zbog niske cijene nafte, jer njoj je za uravnoteženi budžet potrebna cijena od oko 99 dolara po barelu. Ali Saudijska Arabija je tokom godina visokih cijena nakupila rezerve od oko 450 milijardi dolara. Međutim, sada se te rezerve troše, i kako ekonomski analitičari predviđaju, za dvije godine će nestati ako ne dođe do promijene cijena nafte.