Spiegel: Nova istraživanja ukazuju na zabrinutosti o spremnosti NATO-a za sučeljavanje s Rusijom
SAHARTV - Hrvatski Spiegel piše da nova istraživanja Instituta Rend pokazuju zabrinutost po pitanju spremnosti i moći Sjevernoatlantskog saveza (NATO) za sučeljavanje sa eventualnom prijetnjom Rusije.
Herman Khan, teoretičar iz Kalifornije također je, s tim u vezi prije nekoliko sedmica, objavio izvještaj koji je izazvao pozornost. Ovaj izvještaj koji je finansirao Pentagon, bavi se ilustriranjem u vezi sa eventaulnim napadom Rusije na dvije baltičke zemlje, Estoniju i Litvaniju. Iz gore pomenutog instituta navode da bi jedan takav napad suočio s problemom NATO savez. U svim ilustrativnim napadima, Rusija je uspjela da opkoli jedinice NATO-a, ili još gore od toga, da ih uništi. Između 36 i 60 sati nakon početka ofanzive, ruski vojnici su stajali na kapijama gradova Riga, prijestonice Litvanije, ili Talina, najvećeg i glavnog grada Estonije. Uoči samita NATO-a, koji će se održati 8. i 9. jula u Varšavi, generalni sekretar Sjevernoatlantskog pakta Jens Stoltenberg je u intervjuu za Radio „Poljska“ komentarisao namjeru Pakta da pojača istočno krilo. Julski samit NATO-a biće preloman, jer će se na njemu donijeti ključne odluke o načinima adaptiranja na novu situaciju u sferi bezbijednosti.
„Jačanje istočnog krila NATO-a predstavlja odgovor na nove zadatke koji stoje pred organizacijom, uključujući i agresivnu politiku Rusije“, izjavio je Jens Stoltenberg. Generalni sekretar je podsjetio da je odluka o jačanju vojske na istoku već donijeta, a na samitu treba da dobije i konačnu potvrdu. On je naglasio da će to biti međunarodne snage čiji je cilj da daju signal da napad na jednu državu predstavlja napad na cijelu organizaciju. „Neki saveznici (SAD, Velika Britanija i Njemačka) već su izjavili da će biti među zemljama koje jačaju te snage“, izjavio je Stoltenberg, podsjetivši da su Sjedinjene Američke Države već izdvojile sredstva za taj zadatak. „To je samo jedan od elemenata naše strategije odbrane i odvraćanja“, naglasio je Stoltenberg.
On je dodao da jačanje istočnog krila ne predstavlja pokušaj provokacije oružanog sukoba.
U NATO-u su više puta govorili o prijetnji koju Rusija predstavlja, na taj način objašnjavajući stalno povećavanje snaga u Istočnoj Evropi. Moskva je više puta naglašavala da nije zainteresovana za eskalaciju tenzija, ali da je spremna da adekvatno odgovori na akcije Zapada. Situacija između Ruske Federacije i NATO-a vraća se u ono vrijeme koje je odavno prošlo, izjavio je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov upoređujući odnose Rusije i NATO-a sa periodom hladnog rata.
„Sudeći po retorici, ona se ubrzano vraća na ono vrijeme koje je, po nama, ostalo daleko iza nas, ali nažalost, suština NATO-a je da se on tako čvrsto drži te retorike, da smo pogriješili što smo mislili da je to ostalo u prošlosti“, izjavio je Peskov. Moskva sa žaljenjem konstatuje liniju proširivanja prisustva NATO-a pored ruskih granica. To je razlog da Rusija preduzme određene korake za obezbjeđivanje svoje bezbijednosti, izjavio je Peskov.
„NATO je proizvod vremena sukoba. To je instrument stvoren za sukobe. Sporno je pitanje koliko jedan instrument koji je svojevremeno stvoren isključivo za sukobe može da doprinese opštoj stabilnosti i bezbijednosti u Evropi.“ „Proširivanje vojnog prisustva NATO-a u blizini naših granica izaziva uznemirenost u Moskvi, a istovremeno je i razlog za prilično predvidljive, postojane i sistematske korake Moskve za obezbjeđivanje sopstvenih interesa i svoje bezbijednosti“, rekao je Peskov novinarima.
