Produbljivanje ekonomske krize u arapskim zaljevskim zemljama
SAHARTV - Informacije govore o produbljivanju ekonomske krize u arapskim zemljama Perzijskog zaljeva, uključujući Katar i Kuvajt
Prema objavljenim statističkim podacima od strane Centralne banke Katara, ova zemlja će u tekućoj godini imati deficit od 13 milijardi američkih dolara, a ovaj trend će se pogoršati u naredno, 2017. godini. Ovo se dešava u vrijeme kada Kuvajt, također, zbog postizanja većih finansijskih izvora i nadoknade deficita istovremeno sa poboljšanjem cijena nafte na svjetskim tržištima, nudi vrijenosne papire za prodaju na međunarodnom nivou. Najef El-Hudžruf, direktor Vijaća kuvajtske berze, kaže: ''Zbog budžetskog deficita vlade nakon znatnog pada cijene nafte u svijetu, Investicijska organizacija ove zemlje će na svoj dnevni red postaviti davanje vrijednosnih papira u vrijednosti do 10 milijardi američkih dolara kako bi se nadomjestio budžetski deficit. Prema izvještaju Međunarodnog montarnog fonda (MMF), naftom bogate zemlje južnog Perzijskog zaljeva, zbog pada cijena nafte u svijetu, unazad dvije godine su imale deficit od oko 150 milijardi dolara. Neki međunarodni organi također kažu da su povećanje kupovine oružja ovih zemalja i njihovi pohodi u Jemenu, faktori deficitarnog budžeta i ekonomskog pada u arapskim regionalnim zemljama. Zemlje izvoznice nafte s Bliskog istoka izgubile su u prošloj godini nevjerojatnih 390 milijardi dolara prihoda zbog niskih cijena nafte, a u ovoj godini trebale bi se pripremiti za još veće gubitke, iznad 500 milijardi dolara, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF). U revidiranom izvještaju o ekonomskim izgledima objavljenom u izveštaju, MMF je objavio da će prihodi od izvoza nafte u tim zemljama dodatno pasti u 2017., za između 490 i 540 milijardi dolara u odnosu na 2014., kada su cijene nafte bile veće. Direktor MMF-a za Bliski istok i centralnu Aziju Mesud Ahmed istaknuo je da će se ti gubici preliti u proračunske deficite i usporavanje ekonomskog rasta, posebice u zemljama kao što je Saudijska Arabija, koja još u znatnoj mjeri ovisi o nafti za financiranje svoje potrošnje. Iako Saudijska Arabija radi na planovima temeljitog preustroja svoje ekonomije, prihodi od nafte su prošloj godini i dalje činili 72 posto ukupnih prihoda te zemlje. Saudijska Arabija tako predviđa u ovoj godini proračunski manjak od gotovo 90 milijardi dolara. U izvještju se navodi da će ekonomski rast u šest zemalja članica Vijeća za suradnju Zaljevskih zemalja (GCC), odnosno u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru, Bahrejnu, Omanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, usporiti s 3,3 posto u 2017., na 1,8 posto u ovoj godini. MMF je poticao u tim zemljama reforme usmjerene na suzbijanje javne potrošnje na socijalne programe i pomoći, na koje su građani u Perzijskom zaljevu navikli. Poticao je tako ukidanje subvencija i ograničavanje plaća u javnom sektoru, kako bi te zemlje nadoknadile smanjene prihode u proračunima. Većina zemalja članica GCC-a već je podigla cijene goriva, vode i struje. Od ostalih zemalja izvoznica nafte koje nisu članice GCC-a, Alžir je također nedavno podigao cijene goriva, električne energije i prirodnog plina, a Iran cijene goriva. Cijene nafte će se vjerojatno oporaviti, ali se dugo vremena neće vratiti na razine koje smo zabilježili 2013. i 2014. godine, što znači da će mnoge zemlje morati smanjiti potrošnju i pokušati povećati prihode izvan naftnog sektora, smatraju ekonomski analitičari.
