Dačić pozvao zvaničnike da spriječe priliv izbjeglica iz EU

SAHARTV - Izbjeglička kriza koja je zahvatila Zapadni Balkan, a prvenstveno Srbiju i Makedoniju kao tranzitne države na, kako se navodi zapadnobalkanskoj ruti, izbila je u prvi plan Samita država Zapadnog balkana koji se danas održava u Beču, javlja Anadolu Agency (AA).

Ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz istakao je kako njegova država zagovara pet područja u kojima se mora djelovati kako bi se izbjegličko pitanje riješilo.

"Moraju se stvoriti bolji uvjeti u zemljama porijekla iz kojih dolaze izbjeglice, nužno je uspostaviti zaštitne zone i bolje humanitarne uslove za izbjeglice, kao i spriječiti njihov krijumčarenje, te ih bolje rasporediti unutar Evrope. Samo jedinstveno evropsko rješenje može dati rezultate. Ukoliko se to ne postigne, postoji prijetnja da se sve više zemalja EU, kao što je to sada slučaj sa Mađarskom i Danskom, odluči da pojedinačnim mjerama donose rješenja", naglasio je Kurz.

Austrijski ministar vanjskih poslova naglasio je da ukoliko ne dođe do jedinstvenog evropskog rješenja za izbjegličku krizu to prijeti da ugrozi evropsku ideju otvorenih granica, kao i sigurnost i bezbjednost na vanjskim granicama EU.

"Mora se pronaći evropski odgovor na izbjegličku krizu i samo je to prihvatljivo rješenje", istakao je Kurz.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier rekao je kako je bio potresen slikom putujući od aerodroma u Beču ka mjestu gdje se odražava Samit država Zapadnog Balkana, jer je vidio "ljude na autoputu koji su ostavljeni sami da se brinu o sebi".

Naglasio je da sve evropske države moraju da se uključe u rješavanje izbjegličke krize jer do rješenja ne može doći niko pojedinačno.

"Države, ako se ostave same, neće moći podnijeti teret. Nadamo se da će se Evropska komisija sporazumjeti na fer raspodjelu izbjeglica po Evropi. Jedan od konkretnih mjera koja je također važna jeste da se stvore bolji privredni uslovi kako bi se osiguralo da izbjeglice ostanu u svojim matičnim državama", naveo je Steinmeier.

Istakao je kako je odlučeno da se Grčkoj pomogne sa 1,2 miliona eura kako bi se bar donekle sanirale posljedice izbjegličke krize, dok je za Srbiju i Makedoniju najavio dodatnih milion eura iz Evrope.

Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannnes Hahn upozorio je kako se trenutno radi o 20 miliona izbjeglica koji su napustili svoje domove od čega polovina otpada na Siriju, te da milion izbjeglica dolazi sa područja jugoistočne Azije.

Stoga je komesar Hahn naglasio da zbog tolikog broja potencijalnih izbjeglica hitno mora biti pronađeno adekvatno evropsko rješenje.

Veoma oštar istup imao je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić koji je naglasio kako je Evropska unija u proteklim godinama upozoravala Srbiju i Makedoniju na povećan broj izbjeglica iz tih zemalja u EU.

"Nama dolaze izbjeglice iz Evropske unije. Pitam vas kada ćete učiniti nešto da spriječite da izbjeglice iz EU dolaze u Srbiju. Tražite od nas da napravimo akcioni plan, a sami ga nemate. Prvo vi to uradite pa onda tražite od nas. Podizanje zidova neće riješiti probleme. Pozivam vas da hitno reagujete i da umjesto da pravimo zidove da se nađe rješenje. jer kakva se politička poruka šalje Srbiji ako se na njenim granicama podiže zid i prijeti joj izolacija", upozorio je Dačić.

Ministar vanjskih poslova Srbije istakao je kako se na granici Srbije i Mađarske na dužini od 174 metra diže zid.

Naveo je da je 2008. godine, u vrijeme kada je bio ministar unutrašnjih poslova, tada za cijelu godinu u Srbiji podneseno 77 zahtjeva za azil, a da je samo do sada u 2015. godini ta brojka 94.000. Migranti, naglasio je Dačić, dolaze preko Bugarske, Makedonije i Grčke, te da im je Srbija samo tranzit na putu ka Evropi.

"Mi se suočavamo sa najvećom izbjegličkom krizom poslije Drugog svjetskog rata. To nije samo izbjeglička kriza već seoba naroda", upozorio je Dačić.

On je istakao kako u Srbiju dnevno pristiže oko 2.000 izbjeglica, ali da to nisu jedini koji se nalaze u njegovoj državi.

"Mi imamo 44.000 izbjeglica iz prošlih ratova koji su u Srbiji, a tu je i 220.000 izbjeglica sa Kosova i Metohije. Migranti će da odu, ali se ovih oko 260.000 osoba neće vratiti. Stanje na Kosovu i Metohiji se mora vratiti na prijašnje, prije 1999. godine. Jer, na Kosovo se do sada vratilo svega 1,9 posto ranijih stanovnika iz Srbije", naglasio je Dačić.

On je rekao kako se u rješavanje pitanja izbjegličke krize mora uključiti i Grčka, Bugarska, Rumunija i Mađarska.

Ministar vanjskih poslova Srbije rekao je da novac koji EU izdvaja za izbjegličku krizu neće biti rješenje, ako se ono ne pronađe konkretno i trajno.

Slično je rekao i ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Poposki. On je naveo kako je Makedonija do sada dobila svega 90.000 eura pomoći što je posve nedostatno.

"Ranije je dnevno u Makedoniju stizalo oko 500 izbjeglica, da bi sada nakon što su počeli da pristižu brodovi iz Grčke taj broj naglo bio povećan na čak 4.000 dnevno. Možete misliti kako nam je teško stanje. Ovo je najveći broj izbjeglica u posljednjih 20 godina sa kojom se suočava Makedonija", naglasio je Poposki.

Ministar vanjskih poslova Makedonije naglasio je kako im je iz UNHCR-a saopćeno da se očekuje dnevni priliv izbjeglica u Makedoniju, ali naveo je da to mora biti popračeno i finansijski.

"Iluzija je da možemo riješiti izbjegličku krizu dok ne riješimo njene uzroke. Srbija i Makedonija kao zemlje koje su pogođene izbjegličkom krizom ne smiju biti ostavljene na cjedilu i mora im se osigurati finansijska podrška", naglasio je Poposki.



(Anadolija)