Rusija za sprovedbu primirja na istoku Ukrajine

SAHARTV - Ministarstvo vanjskih poslova Ruske feedracije saopćilo je da zvanična Moskva smatra veoma važnim potezom primirje na istoku Ukrajine u pravcu provedbe sporazuma ''Minsk-2''.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je u utorak u saopćenju također objavilo: ''Ruska strana u ovom primirju smatra važnim korakom ovo primirje u okviru provedbe tačaka koje se odnose na sporazum iz Minska postignut 12. februara tekuće godine. Naime, sporazum iz Minska koji je potpisan 12. februra tekuće godine, predviđa, između ostalog, prekid vatre, zatim povlačenje svih stranih naoružanih grupa, vojne opreme i mašinerije iz Ukrajine i razoružavanje svih nelegalnih grupa. Primjenu sporazuma nadzirat će Organizacija za europsku sigurnost i saradnju.


U Minsku su, kako je tada rekao ruski predsjednik Vladimir Putin, usvojena dva dokumenta.


Kontakt grupa je potpisala jedan dokument, koji je, kako je kazao ruski predsjednik, paket mjera čiji je cilj primjena sporazuma iz Minska.


Drugi dokument nije potrebno da bude potpisan i riječ je o izjavi ruskog, ukrajinskog i francuskog predsjednika i njemačke kancelarke o njihovoj podršci tom procesu.


"Uprkos svim teškoćama u pregovaračkom procesu, uspjeli smo se dogovoriti o glavnim pitanjima", rekao je tada novinarima Putin poslije razgovora.


On je kazao da je dogovoreno da se uspostavi primirje od 15. februara, dogovoreno je povlačenje teškog naoružanja, zatim da Ukrajina treba provesti ustavne reforme u vezi poštovanja prava stanovništva na istoku Ukrajine.


S druge strane, Europska unija ocijenila je zabrinjavajućim događaje u Kijevu, u kojem je u ponedjeljak u sukobima između policajaca i demonstranata krajnje desnice, nezadovoljnih najavljenim ustavnim promjenama kojim proruski istok dobiva veću autonomiju, poginuo jedan pripadnik ukrajinske nacionalne garde.


"Nasilje ne bi smjelo ugrožavati taj proces. Incidenti su jako zabrinjavajući", rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.


Ona je podržala ukrajinsku vladu i ocijenila da će nacrt ustavnih promjena koje je ukrajinski parlament usvojio u prvom čitanju "olakšati provedbu sporazuma iz Minska", koji osim primirja predviđa veću autonomiju regija koje drže proruski separatisti na istoku Ukrajine.


"Glasanje je važan korak koji otvara put za prijenos vlasti iz središta na regije i zajednice, što će istovremeno povećati odgovornosti teritorijalnih vlada prema njihovoj bazi", ocijenila je Mogherini.


"Sigurna sam da će Ukrajina nastaviti institucionalne reforme, poput ekonomskih, ali i veliku reformu policije i pravosuđa kako bi zajamčila red i sigurnost cijeloj zemlji", dodala je.


Jedan pripadnik ukrajinske Nacionalne garde je podlegao ranama a najmanje 90 pripadnika snaga sigurnosti je ranjeno u ponedjeljak u sukobima ispred ukrajinske Vrhovne rade (parlamenta) u Kijevu, rekao je i ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov koji za izazivanje nereda optužuje pripadnike krajnje desničarske stranke Svoboda, prenose agencije.


Glavni razlog napete i komplikovane situacije u svijetu je nedostatak kompromisa, smatra ruski predsjednik Vladimir Putin. On je u intervjuu agencijama Tas i Singhua uoči posjete Kini 2. i 3. septembra, ukazao da međunarodna situacija postaje sve manje predvidiva.


Proces formiranja novog policentričnog modela svjetskog poretka praćen je rastom nestabilnosti, kako na regionalnom, tako i na globalnom nivou.


U takvim uslovima rusko-kineska saradnja je od posebnog značaja za očuvanje i jačanje međunarodne i regionalne stabilnosti i bezbjednosti u potrazi za efikasnim odgovorima na globalne izazove, naglasio je on.


Rusko-kineski odnosi danas su možda dostigli najviši nivo u celoj svojoj istoriji i nastavljaju da se postepeno razvijaju, rekao je Putin.